IICA - IASE

Važan je dugoročan poslovni uspjeh, kao i vaši zaposlenici, zajednice i planet.

Zaštita okoliša

Društvo

Upravljanje

Zaštita okoliša

Današnji se svijet suočava s neviđenim, međusobno povezanim ekološkim izazovima u područjima klimatskih promjena, vode, energije, bioraznolikosti i poljoprivrede. Budući da se poslovanje oslanja na prirodne resurse i izravno i putem opskrbnih lanaca, potrebni su novi korporativni napori kako bi se riješile odgovornosti za zaštitu okoliša, vrednovao prirodni kapital i bolje razumjela povezanost resursa.

Važno je spomenuti sve veću povezanost različitih ekoloških problema – klime, hrane, vode – kao i njihove poveznice s društvenim i razvojnim prioritetima. Sva poduzeća moraju pomoći u postizanju ciljeva održivog razvoja, uključujući akcijski plan Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama koji proizlazi iz COP21.

Tvrtke se moraju potruditi da svojim razvojem naprave odmak od tradicionalnog pristupa koji se uglavnom temelji na sukladnosti s propisima i procjenom rizika u užem smislu. Tvrtka je dužna aktivno se baviti rizicima i prilikama za okoliš te ulagati znatne napore u poslovanju u području klime, vode i hrane.

Društvo

Društvena održivost odnosi se na prepoznavanje i upravljanje pozitivnim i negativnim poslovnim utjecajima na ljude. Kvaliteta odnosa tvrtke i odnosi s dionicima od presudne su važnosti. Tvrtke izravno ili neizravno utječu na ono što se događa zaposlenicima, radnicima u vrijednosnom lancu, kupcima i lokalnim zajednicama, i važno je proaktivno upravljati učincima.

Društvena dozvola za rad poduzeća uvelike ovisi o njihovim naporima uloženima u društvenu održivost. Uz to, nedostatak društvenog razvoja, uključujući siromaštvo, nejednakost i slabu vladavinu prava, može ometati poslovanje i rast. Istodobno, aktivnosti usmjerene u postizanje društvene održivosti mogu otključati nova tržišta, pomoći u zadržavanju i privlačenju poslovnih partnera ili biti izvor inovacija za nove linije proizvoda ili usluga.

Unutarnji moral i uključenost zaposlenika mogu porasti, dok jačaju produktivnost, upravljanje rizikom te se poboljšava sukob između tvrtke i zajednice. Prvih šest načela UN-ova Globalnog sporazuma usredotočeno je na tu društvenu dimenziju korporativne održivosti u čijim su temeljima ljudska prava. Društvena održivost također obuhvaća ljudska prava određenih skupina: rad, osnaživanje žena i rodnu ravnopravnost, djecu, autohtone narode, osobe s invaliditetom, kao i pristup usmjeren na ljude u slučajevima utjecaja tvrtki na siromaštvo. Osim što obuhvaća skupine nositelja prava, društvena održivost obuhvaća i pitanja koja utječu na njih, primjerice obrazovanje i zdravstvo.

Upravljanje

Upravljanje uključuje sustave i procese koji osiguravaju ukupnu učinkovitost nekog subjekta – bilo da je riječ o poduzeću, vladi ili multilateralnoj instituciji. Promicanje dobrog upravljanja je višedimenzionalni izazov koji zahtjeva napore koji se međusobno jačaju. Primjerice, suzbijanje korupcije je od ključnog značaja za vladavinu prava i izgradnju mira, jer korupcija negativno utječe na državne kapacitete, društvenu uključenost i upravljanje prirodnim resursima.

Mir omogućava održivi razvoj i preduvjet je za uspostavu vladavine prava i napore uložene u smanjenje korupcije. Naposljetku, vladavina prava neophodna je za učinkovito rješavanje pokretača nasilnih sukoba, nezakonitih financijskih tokova i nekažnjavanja te za pružanje pravnog okvira koji osigurava nepristranost i predvidljivost.

Na mikrorazini, tvrtke mogu poboljšati dobro upravljanje integrirajući korporativna načela održivosti u vlastito poslovanje i odnose, čime se omogućava veća transparentnost, odgovornost i uključivost. Na makrorazini, tvrtke mogu pridonijeti razvoju i provedbi međunarodnih normi i standarda, primjerice, kao dio svoje predanosti UN-ovu Globalnom sporazumu.

Ciljevi održivog razvoja objašnjeni za poslovanje

U rujnu 2015. godine sve su 193 države članice Ujedinjenih naroda usvojile plan za postizanje bolje budućnosti za sve, time odredivši put za sljedećih 15 godina ka okončanju krajnjeg siromaštva, borbu protiv nejednakosti i nepravde te zaštitu našeg planeta. U središtu „Agende 2030” je 17 ciljeva održivog razvoja (Sustainable Development Goals ili SDG) koji jasno definiraju svijet koji želimo – primjenjujući se na sve nacije i ne ostavljajući nikoga iza sebe.

Novi globalni ciljevi rezultat su procesa koji je sveobuhvatniji nego ikada prije, a vlade od samog početka tog procesa uključuju poduzeća, civilno društvo i građane. Svi smo složni oko toga kojim smjerom svijet treba ići. Ispunjavanje ovih ambicija podrazumijevat će neviđen napor svih sektora u društvu – a poduzeća u tom procesu moraju igrati vrlo važnu ulogu.

Unaprjeđenje održivog razvoja:

Svi imaju dobrobiti od boljeg svijeta

Dana 1. siječnja 2016. službeno je na snagu stupilo 17 ciljeva održivog razvoja iz Programa o održivom razvoju do 2030., koji su svjetski čelnici usvojili u rujnu 2015. na povijesnom sastanku na vrhu UN-a. Tijekom sljedećih petnaest godina, s tim novim ciljevima koji se primjenjuju na sve, države će uložiti napore da bi okončale sve oblike siromaštva, borile se protiv nejednakosti i protiv klimatskih promjena, istodobno osiguravajući da nitko ne bude zapostavljen.

Današnju poslovnu klimu karakterizira besprimjerna, ubrzavajuća i složena kombinacija rizika i prilika. Cijelo tržište u kratkom roku mogu poremetiti nebrojeni čimbenici, bilo da se radi o novoj tehnologiji ili iznenadnom manjku prirodnih resursa. Nova tržišta brzo se razvijaju zbog megatrendova kao što su rast stanovništva, nedostatak resursa ili svjetski zdravstveni rizici. U međuvremenu potrošači i investitori bolje su informirani nego ikada prije – i žele da tvrtke preuzmu odgovornost za pritisak na naš planet i njegovo stanovništvo.

Sve je veće razumijevanje – posebno u očima poslovnih čelnika i investitora koji su ispred svog vremena – da nije dovoljno da se tvrtke bave samo kratkoročnom dobiti, jer prirodne katastrofe, društveni nemiri ili gospodarske nejednakosti mogu naštetiti dugoročnom napretku. Tvrtke koje razumiju taj izazov i poduzimaju mjere bit će korak ispred.

Jasno je da ciljevi održivog razvoja, osim što određuju gdje moramo biti 2030. godine da bismo stvorili održiv svijet, ocrtavaju nova tržišta i mogućnosti za tvrtke širom svijeta. Da bismo uspjeli, moramo globalne ciljeve pretvoriti u lokalno poslovanje.